Inicijativa kotorskog odbora Pozitivne Crne Gore podnijeta još prije dvije godine, da se u cilju kontinuiranog održavanja i očuvanja vjekovnih gradskih bedema formira javno preduzeće, do danas nije razmatrana od strane nadležnih u Opštini Kotor, saopštio je „Danu“ odbornik i koordinator IO PCG Ranko Proproković. On je pojasnio da je održavanje bedema, koji predstavljaju jedinstven primjer srednjovjekovne fortifikacione arhitekture na Mediteranu i imaju turističku namjenu, bio samo jedan od predloga koji je Pozitivna 13.12.2013. godine dostavila na Nacrt programa rada Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora za 2014. godinu.
-Iako su predlozi podneseni prije dvije godine u toku javne rasprave, Direkcija se tim povodom uopšte nije oglašavala niti smo dobili njihov odgovor. Po našim predlozima ništa nije urađeno jer je stanje bedema tragedija. U deset metara bedema, možete ubrati deset metara drva koliko je to obraslo i zaraslo. Nedavno je pred odbornicima Skupštine opštine bio izvještaj o ostvarenju opštinskog budžeta po kojem je od ulaznica na bedeme prihodovano 225.000 eura. Ova vlast bi na račun toga što imamo jednu moralnu, generacijsku obavezu da održimo ono što su nam preci ostavili, trebala da uloži sve te pare i da nađe još finansija. Međutim, Opština potroši oko 30.000 eura samo za košenje, tvrdi Proroković, koji je i član Planinarskog kluba „Pestingrad“ iz Kotora.
Inače, bedemi okružuju staro urbano jezgro grada Kotora, od Ljetnje pozornice do Gurdića, i nezaobilazni su za posjete turista, posebno onih sa kruzera. Međutim, na pojedinim dionicama nedostaju djelovi zidina, gdje nema ni bezbjednosne ograde ili upozorenja, a potencijalno riskantna mjesta su pri vrhu tvrđave i ona gdje je na pojedinim djelovima stepenica kamen izlizan, odnosno klizav.
U Direkciji za uređenje grada ističu da se ove godine radilo na uređenju bedema. Direktor Direkcije Ivo Magud (DPS) navodi da se trenutno izvode radovi na košenju i čišćenju cijele južne strana od Gurdića.
- Direkcija i Turistička organizacija Kotor su preko mjesne zajednice uložili preko 12,5 hiljada eura da se kompeletno očisti unutrašnja staza bedema od Gurdića do tvrđave San Đovani, i šetna staza i ti radovi su u toku. Prethodno smo isto tako odradili jedan dio i uložili 10.000 eura. Pripremili smo tender za sanaciju dijela šetne staze, kao što svake godine po segmentima radimo šetnu stazu, znači stepenište, ogradne zidove itd - izjavio je Magud za „Dan“, dodajući da je u svrhu valorizacije pripremljen konkurs za žičaru, odnosno za vertikalni transport do tvrđave.
Upitan da li postoje mjesta koja nisu zaštićena i predstavljaju potencijalnu opasnost za posjetioce, imajući u vidu činjenicu da su bedemi dugi čak 4,5 kilometara, Magud podsjeća da se bedemi nisu održavali „ko zna koliko godina“.
- Danas smo imali intervenciju jer su na šetnu stazu bila oborena dva stabla, i odmah smo reagovali otkinuli ih, stazu očistili i učinili je prohodnom za posjetioce. Sva riskantna mjesta su obilježena i niko nije imao nikakav eksces, a bedeme je ove godine do sada obišlo preko 90.000 posjetilaca sa plaćenim kartama, ne računajući one koji nisu platili ili su se provukli. Što se tiče šetne staze koja je dostupna turistima ona je kompletno obezbijeđena tako da nikome život ne može biti u opasnosti - decidan je Magud koji potencira vrlo zahtjevne uslove Uprave za zaštitu kulturnih dobara koji su obavezujući pri sanaciji ogradnih zidova, stepeništa i drugog.
B. Marković
Karampana i pokretni mostovi na Gurdiću i Škurdi
Proroković podsjeća da je PCG inicirala i restauraciju i stavljanje u funkciju Karampane, česme koja datira iz 17. vijeka, a koja je dugo vremena bila jedini izvor vode u Starom gradu.
-Simbol grada Kotora o kome su pisane pjesme, kulturno-istorijski spomenik koji obilaze turisti, nije u funkciji, tačnije ne radi već samo stoji kao figura - kaže Proroković i dodaje da je bio i predlog izgradnje starog mlina na rijeci Škurdi, s tim da vodenički točak pokreće genarator za proizvodnju struje, što bi imalo izuzetnu turističku atrakciju.
-Grad bi na primjer imao besplatno osvjetljenje dijela bedema. Predlagali smo i postavljanje pokretnih mostova-vrata na ulaznim sjevernim i južnim vratima u Stari grad. Kotor je kao utvrđen grad originalno imao dva mosta- vrata na Gurdiću i Škurdi koji su se u slučaju potrebe podizali u cilju zaštite grada, a čija postojanost je i danas lako uočljiva. Vrata-most treba uraditi od autentičnog materijala od kojeg su svejevremeno bila napravljena uz osposobljavanje mehanizma za podizanje - pojašnjava Proroković, navodeći da je su se predlozi Pozitivne odnosili i na čišćenje stare ljetnje pozornice i tehnički prijem trećeg puta.